Oralna kirurgija je grana dentalne medicine koja obuhvaća različite kirurške zahvate u oralnoj šupljini pacijenta. Najčešći zahvati u oralnoj kirurgiji su vađenja zubi. Razlozi vađenja najčešće su oboljenja zubi kao što su duboki karijes zuba, uznapredovali parodontitis ili upalni proces oko korijena zuba.
U ostale oralno kirurške zahvate spadaju i komplicirana vađenja impaktiranih i retiniranih očnjaka ili umnjaka, resekcije korijena zuba (apikotomija) te vađenje zaostalih i slomljenih korijena zuba. Često u suradnji s ostalim specijalnostima dentalne medicine, osobito tijekom ortodontske terapije, je potrebno izvaditi pojedine zdrave zube, mliječne ili trajne kako bi terapija bila uspješna i cjelovita.
Svi zahvati oralne kirurgije rade se u lokalnoj anesteziji i u potpunosti su bezbolni!
Također jedan od češćih oralno kirurških zahvata je i vađenje umnjaka. Umnjaci niču posljednji, te često ostanu potpuno ili djelomično impaktirani (neizrasli) u našim čeljustima. Takvi umnjaci često su djelomično prekriveni zubnim mesom zbog čega se ne mogu adekvatno čistiti. Iz tog razloga često dolazi do razvoja upale koju nazivamo perikoronitis i tada je najčešća terapija vađenje takvog umnjaka. Alveotomija se radi kliještima i polugama, ali i uz pomoć bušilica ukoliko je potrebno raspiliti zub radi lakšeg vađenja. Nakon zahvata rana se šiva. Pacijent mora hladiti ranu, a tablete protiv bolova može uzeti prema potrebi. Ako je potrebno, stomatolog će ordinirati i antibiotike. Šavovi se vade za 7-10 dana nakon operacije kada pacijent dolazi na kontrolu. Tijekom cijeljenja rane treba održavati oralnu higijenu, a same šavove nježno čistiti štapićima s vatom.
Apikotomija ili resekcija korijena predstavlja operativni zahvat kod kojeg se odstranjuje vrh korijena i prisutni patološki proces, granulom ili cista. Indikacija za ovaj operativni zahvat su slučajevi kada endodontskim liječenjem nije moguće sanirati patološki proces zbog postojanja nadogradnji, puknutih instrumenata, kalcifikacija ili anatomskih nepravilnosti u kanalu. Zahvat se sastoji od dizanja zubnog mesa, lociranja vrha korijena, te uklanjanja otprilike 1/3 od ukupne dužine korijena i patološkog procesa kiretiranjem do zdravog tkiva. Nakon toga cijeli operativni prostor se ispire antiseptičkim tekućinama, te se zatvara šavovima. Konci se uklanjaju za 7-10 dana. Da bi se zub u potpunosti izliječio potrebno je napuniti kanal zuba neposredno prije resekcije zuba ukoliko je to moguće. Nakon resekcije vrha korijena radi se retrogradno punjenje kanala kako bi se zub u potpunosti zatvorio sa obje strane i kako bi se spriječio recidiv patološkog procesa.
Danas se često pacijenti susreću sa problemom nedostatne kosti u slučaju postavljanja implantata. Da bi ugradnja zubnih implantata uspjela, moramo imati zadovoljavajući volumen kosti u obje čeljusti. Ako kost ispod desni nije dovoljno visoka, široka ili oboje, trebat će se napraviti nadogradnja kosti (augmentacija) da bi se u nju mogao uspješno ugraditi implantat.
Augmentacija ili nadogradnja kosti je postupak kojim se nadoknađuje kost alveolarnog grebena sa presađenom vlastitom kosti ili ugradnjom umjetne kost. Ako se koristi vlastita kost (autologna) ona se najčešće uzima sa područja brade ili područja donje čeljusti iza umnjaka, a ako se koristi umjetna kost tada se uzimaju materijali životinjskog porijekla ili umjetni – sintetički materijali. Novi sintetički materijali stimuliraju određene stanice u tijelu da se pretvore u koštano tkivo. Postupci s umjetnom kosti su ugodniji za pacijenta jer ne zahtijevaju otvaranje novog operativnog polja, ali imaju svoja ograničenja i njima se ne mogu nadomjestiti opsežnije resorpcije, odnosno gubici tkiva na grebenu. Nakon presađivanja ili nadogradnje, treba pričekati par mjeseci da bi došlo do potpune osteointegracije (srastanje s kosti). Postoji više različitih metoda nadogradnje ili presađivanja kosti, a koju od njih će koristiti, odlučuje vaš zubar s obzirom na količinu i mjesto ugradnje implantata.