Opća stomatologija

opca

Glavni cilj opće stomatologije je očuvanje zubi zdravima i popravljanje onih koji su uništeni karijesom. Današnji koncept stomatologije baziran je na minimalno invazivnom pristupu, što znači da se nastoji uklanjati samo ono zubno tkivo koje je oštećeno te ga se nadoknađuje suvremenim i estetskim materijalima kao što su kompozitni ispuni, bezmetalne keramike i dr.

Moglo bi se reći da u opću stomatologiju spadaju sve grane stomatologije, međutim pod općom stomatologijom najčešće se ubrajaju preventivna, restaurativna stomatologija i endodoncija.

Kako bi Vaši zubi bili zdravi i lijepi izuzetno je važno prevenirati bilo kakve infekcije. To se postiže dobrom i pravilnom oralnom higijenom, redovitim odlaskom kod stomatologa (minimalno 2x godišnje) i sanacijom svih dentalnih problema na vrijeme. U našoj poliklinici tokom prvog pregleda provjeriti ćemo Vam stanje svih zubi, stanje kosti, sluznice i cijele usne šupljine, te ćemo Vam prezentirati i ponuditi rješenja koja su najbolja i najpovoljnija za Vaše stanje usne šupljine.

Ukoliko ne brinete o Vašim zubima i niste redovito posjećivali stomatologa vrlo vjerojatno u Vašim ustima postoji zub ili više zubi zahvaćenih karijesom. To se dešava iz razloga jer ljudi najčešće posjećuju stomatologa tek kada se počinju javljati simptomi i tegobe vezane za određeni zub. Vrlo vjerojatno je karijes u tom trenutku već uznapredovao, što znači da je prekasno za bilo kakav oblik remineralizacije i potrebno je provesti njegovu sanaciju. Sanacija zubi zahvaćenih karijesom spada u domenu restaurativne stomatologije i endodoncije.

saznajte-naracasto (1)

Restaurativna stomatologija

Restaurativna stomatologija osnovna je grana dentalne medicine, a bavi se dijagnozom, prevencijomi liječenjem karijesom zahvaćenih dijelova zuba.

Zubni karijes dokazano je najraširenija bolest današnjice. Radi se o infekciji uzrokovanoj postojećim bakterijama u usnoj šupljini, te ostacima hrane. Bakterije koje se nastanjuju na tvrdim površinama unutar usta organiziraju se u biofilm (plak). Osnovu prehrane bakterija čine ostaci hrane (saharoza), a kao rezultat tog procesa stvaraju se kiseline koje smanjuju pH vrijednost zubi i uzrokuju demineralizaciju zuba. Kiseline u takvim slučajevima oštećuju zubnu caklinu stvarajući karijes.

Zadatak restaurativne stomatologije je dijagnosticirati karijes, ukloniti demineralizirano i bakterijama inficirano tkivo zuba unutar kavitacije, te nadoknaditi zubno tkivo koje nedostaje adekvatnim materijalom.

U prošlosti su se za nadoknadu zubnog tkiva koristili neestetski materijali, među kojima su i amalgamske plombe koje bojom nisu odgovarale prirodnom zubu. Međutim kako je u današnje vrijeme estetika izrazito naglašena napravljeni su materijali koji svojom bojom i transparencijom vjerno oponašaju izgled i boju prirodnog zuba. Među njih spadaju kompozitni materijali, stakleno-ionomerni cementi, kompomeri, a s obzirom na njihovu osnovnu odliku – boju, popularno ih zovemo bijele plombe. Prilikom izrade ispuna nastoji se što bolje oponašati morfologija zuba, oblikujući kvržice i fisure kako bi se dobila prirodna estetika i funkcija zubi u okluziji.

Izrazito je važno ukloniti karijes iz zubnog tkiva, čim se dijagnosticira jer on može progredirati. Daljnjom progresijom može dovesti do različitih simptoma, a u konačnici može dovesti i do infekcije pulpe (živca zuba). U takvim slučajevima potrebno je zub liječiti, čime se bavi druga grana dentalne medicine, endodoncija.

 

Endodoncija je grana dentalne medicine koja se bavi liječenjem patoloških procesa zubne pulpe („živca“). Svojevrstan je mikrokirurški zahvat koji zahtijeva mikronsku preciznost u skučenom i nevidljivom dijelu kao što je unutrašnjost zuba.

Do upale živca najčešće dolazi progresijom karijesa koji nije bio saniran na vrijeme. Upala može biti akutna ili kronična. Akutna upala živca očituje se jakim bolovima na tople ili hladne podražaje, bol se može javiti i spontano, a može doći i do otekline ili stvaranja fistule (gnojni prištić) u projekciji vrha korijena zuba. Oteklina nastaje kao reakcija organizma na bakterije koje su prošle kroz zub i izašle u prostor kosti i mekih tkiva lica. Takvo stanje se osim endodontskim zahvatom tada liječi i antibioticima. Ako upala nije toliko jaka, burna i brza, nastaje kronični proces, granulom koji predstavlja pokušaj organizma da uspostavi ravnotežu i obuzda upalu na ograničeno područje vrha korijena. Granulom može dugo vremena biti neprepoznat, bez simptoma, sve dok se ne poremete odnosi obrane organizma i napadača – bakterija; tada se upala širi, te se počinju javljati simptomi.

U oba slučaja potrebno je  provesti endodontsko liječenje zuba. Liječenje se sastoji od otvaranja zuba uzročnika uz anesteziju, uklanjanja inficirane pulpe (vađenja živca) iz unutrašnjosti zuba, dobrog čišćenja korijenskih kanala zuba ručnim ili strojnim instrumentima i na kraju punjenja korijenskih kanala umjetnim materijalima koji će sprječavati daljnji prodor bakterija i moguću reinfekciju. Da bi endodontsko liječenje bilo uspješno potrebna su nam neka suvremena pomagala, kao što su suvremeni materijali, RTG snimke,te elektronski mjerač dubine kanala (endometar), bez kojih je postupak liječenja praktički neizvediv. Ako se smire svi simptomi, a zub pokazuje znakove cijeljenja na RTG snimkama, možemo reći da je endodontski zahvat uspio. U rijetkim slučajevima zbog prevelike reakcije organizma, perzistentnih bakterija ili loma sitnih instrumenata za čišćenje u samom kanalu nije moguće konzervativno izliječiti infekciju na vrhu korijena. Tada se pristupa apikotomiji – malom kirurškom zahvatu kojim se odstranjuje vršak korijena i upaljeno okolno tkivo.

saznajte-naracasto (1)

Svaki endodontski liječeni zub je oslabljeni zub i zahtjeva daljnju opskrbu. Može ga se opskrbiti ili plombom ili nadogradnjom i krunicom kod većih destrukcija zubnog tkiva. Nadogradnje predstavljaju vrstu kolčića koje se sidre u izliječenom korijenu zuba, te čine poveznicu korijena zuba i buduće krunice. U prošlosti su se uglavnom radile laboratorijski lijevane metalne nadogradnje dobivene na temelju otiska, no potvrđeno je da su zbog svoje krutosti i masivnosti nerijetko štetne za zub, teško se vade iz kanala, a tamna boja metala može predstavljati estetski problem. Iz tih razloga danas se najčešće koriste estetske nadogradnje od kompozitom ojačanih vlakana. Takve nadogradnje je lakše i brže izraditi, prijenos sila na zub je puno povoljniji, estetske su i po potrebi se lako vade iz kanala.

Iako je endodontski zahvat bezbolan, moguća je osjetljivost na zagriz ili blaga bol neposredno nakon punjenja kanala. Takva bol je normalna i prolazna, a možete ju umanjiti tabletom protiv bolova.

Kako je za uspješno liječenje potrebno napraviti RTG snimku zuba prije, tako je potrebno napraviti i RTG snimku zuba poslije liječenja kako bi se vidjela uspješnost punjenja korijenskog kanala. Također bi bilo dobro napraviti kontrolne RTG snimke nakon 6 i 12 mjeseci kako bi se vidjelo da nije došlo do reinfekcije.

Daljnjim odgađanjem odlaska kod stomatologa, karijes sve više i više napreduje i otežava daljnje liječenje. Stoga se prepustite u ruke naših doktora, koji će Vam uz interdisciplinarni pristup,te uz suvremene materijale i suvremene uređaje pružiti najbolju moguću pomoć.

Zanima Vas više? Pošaljite nam upit.

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.