Dentinska preosjetljivost

Osjetljivost zubi, poznata kao i dentinska preosjetljivost nastaje kada caklina koja prirodno štiti naše zube biva sve tanja, ili kada do izloženosti zuba dolazi zbog recesije gingive (povlačenje zubnog mesa). Kao posljedica toga dolazi do izlaganja dentina okolišnim čimbenicima što rezultira peosjetljivošću zubi.

Osjetljivost zuba pogađa čak 57% populacije. Razlog tako velikoj učestalosti su mnogi uzroci među kojima su najčešći:

1. Potrošenost zubne cakline kao posljedica preagresivnog četkanja zubi ili četkanja zubi tvrdom zubnom četkicom
2. Zubna erozija nastala djelovanjem kisele hrane i pića
3. Zubna erozija kao posljedica bulimije ili GERB-a (gastroezofagealni refluks)
4. Recesija gingive (zubnog mesa) koja ostavlja površinu zubnog korijena izloženu okolišnim čimbenicima

Ukoliko Vam je zub ili više zubi bolno ili osjetljivo na podražaje kao što su hladno, vruće, slatka ili jako kisela hrana i piće, udisanje hladnog zraka ili lizanje sladoleda, vjerojatnost da patite od dentalne preosjetljivosti je velika.Međutim ovi simptomi nisu jedinstveni samo za ovaj dentalni problem. Dentalni problemi koji Vas mogu upućivati na dentinsku preosjetljivost zbog sličnosti među simptomima su zubni karijes, napuknut ili okrhnjen zub, škripanje ili stiskanje zubi, propuštanje ispuna na zubu, izbjeljivanje zubi itd. Iz tog razloga izuzetno je važno da posjetite svog stomatologa kako bi Vam on sa sigurnošću dao točnu dijagnozu i primjerenu terapiju.

Svi uzroci dentinske preosjetljivosti dovode do eksponiranja dentina jer uzrokuju gubitak cakline ili parodontnog tkiva. Upravo taj eksponirani dentin razlog je dentinske preosjetljivosti. Iz tog razloga bilo koji oblik terapije provodi se na način da se eksponirani dentin, tj. eksponirani dentinski tubuli nastoje zatvoriti. Terapijski postupci mogu se podijeliti u reverzibilne i ireverzibilne. Preosjetljivost dentina može se smanjiti prirodnim procesom zatvaranja tubulusa, što traje dulje vrijeme (ireverzibilno), ili različitim terapijskim postupcima koji nastoje potaknuti zatvaranje tubulusa (reverzibilno). Profesionalno su najkorišteniji fluoridi koje aplicira sam stomatolog u ordinaciji u obliku laka kojeg premazuje na površinu preosjetljivog zuba ili u obliku gela kojeg aplicira u udlagu.

U kliničkoj praksi dosta često se koriste i adhezivi koji polimerizacijom stvaraju zaštitnu barijeru u području eksponiranog dentina. Glavni im je nedostatak što ih pacijent već nakon nekoliko dana ukloni četkanjem. Kod većih oštećenja dolazi u obzir restourativni zahvat tekućim kompozitom, ali i hibridnim kompozitom, ovisno o veličini lezije. Svakako se ne smije zanemariti važnost klorheksidin-diglukonata (Corsodyl®) koji također stvara izolacijski sloj na preosjetljivom području. Kirurške korekcije indicirane su jedino u slučaju gingivne recesije kao uzroka, iako taj terapijski postupak nije 100% uspješan pa zahtjeva dodatno terapiju nekim od reverzibilnih postupaka.

Osim stomatologa i Vi sami možete utjecati na osjetljivost svojih zubi, na način da uklonite uzročnike. Pravilna tehnika četkanja zubi tu je izuzetno važna, koju možete naučiti od strane svog stomatologa. Također je važno izbjegavati kisela pića i hranu i liječiti sistemske bolesti koje uzroku kiselost u Vašoj usnoj šupljini. Ipak najčešće upotrebljavani preparati su i dalje paste za desenzibilizaciju. Najveći broj pasti sadrži kalijeve soli (nitrate i kloride) te fluoride za zatvaranje tubulusa, ali ujedno čine i zaštitu zubi od karijesa (npr. Sensodyne®, Colgate Sensitive Pro-Relief®). Kliničke su studije pokazale da pastama treba otprilike dva tjedna, uz upotrebu dva puta dnevno, kako bi se postigla redukcija preosjetljivosti (veći se efekt postiže kontinuiranom upotrebom).