Restaurativna stomatologija osnovna je grana dentalne medicine, a bavi se dijagnozom, prevencijom i liječenjem karijesom zahvaćenih dijelova zuba.
Zubni karijes dokazano je najraširenija bolest današnjice. Radi se o infekciji uzrokovanoj postojećim bakterijama u usnoj šupljini, te ostacima hrane. Bakterije koje se nastanjuju na tvrdim površinama unutar usta organiziraju se u biofilm (plak). Osnovu prehrane bakterija čine ostaci hrane (saharoza), a kao rezultat tog procesa stvaraju se kiseline koje smanjuju pH vrijednost zubi i uzrokuju demineralizaciju zuba. Kiseline u takvim slučajevima oštećuju zubnu caklinu stvarajući karijes.
Zadatak restaurativne stomatologije je dijagnosticirati karijes, ukloniti demineralizirano i bakterijama inficirano tkivo zuba unutar kavitacije, te nadoknaditi zubno tkivo koje nedostaje adekvatnim materijalom.
U prošlosti su se za nadoknadu zubnog tkiva koristili neestetski materijali, među kojima su i amalgamske plombe koje bojom nisu odgovarale prirodnom zubu. Međutim kako je u današnje vrijeme estetika izrazito naglašena napravljeni su materijali koji svojom bojom i transparencijom vjerno oponašaju izgled i boju prirodnog zuba. Među njih spadaju kompozitni materijali, stakleno-ionomerni cementi, kompomeri, a s obzirom na njihovu osnovnu odliku – boju, popularno ih zovemo bijele plombe. Prilikom izrade ispuna nastoji se što bolje oponašati morfologija zuba, oblikujući kvržice i fisure kako bi se dobila prirodna estetika i funkcija zubi u okluziji.
Izrazito je važno ukloniti karijes iz zubnog tkiva, čim se dijagnosticira jer on može progredirati. Daljnjom progresijom može dovesti do različitih simptoma, a u konačnici može dovesti i do infekcije pulpe (živca zuba). U takvim slučajevima potrebno je zub liječiti čime se bavi druga grana dentalne medicine, endodoncija.